Planinarski kutak
Nacionalni park je definiran člankom 11. Zakona o zaštiti prirode [1] kao: "... prostrano, pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekoloških sustava, a prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornih prirodnih vrijednosti."
Nacionalni park Krka obuhvaća područje uz rijeku Krku koja izvire tri kilometra sjeveroistočno od Knina, teče kroz dubok i živopisan kanjon, dug 75 km i tvori bučne slapove - Krčić, Risnjak, Miljacku, Roški slap (26) i znameniti Skradinski buk (Slapovi Krke 46m), koji je najveća sedrena barijera u Europi. Svojim donjim tokom rijeka Krka protječe kroz Prukljansko jezero, te utječe u 9 km dugačak Šibenski zaljev. U NP Krka posebno se ističu dva kulturno povijesna spomenika: Franjevački samostan na otoku Visovcu i manastir Krka, a u nizu slikovitih naselja na poduručju parka najzanimljivi je Skradin, gradić zaštićen kao spomenik kulture.
National park Krka Wikipedija EN
Pored raznih nacionalnih parkova koje imamo svakako treba izdvojiti onaj koji se nalazi na najšumovitijem otoku poznatom kao Mljet, koji slovi kao jedan od najljepših otoka koji svake godine privlači sve više onih koji žele vidjeti tu veličanstvenu prirodu, suživot bogate flore i faune tipičnog mediteranskog podneblja.
Na prijedlog jednog od najpoznatijih hrvatskih znanstvenika, botaničara dr. Ive Horvata, 15. rujna 1953. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Zakon o proglašenju šume Risnjaka Nacionalnim parkom, ukupne površine 3014 ha.
Godine 1997. područje Parka prošireno je na površinu od 6350 ha te pored središnjeg dijela masiva Risnjaka obuhvaća i planinski masiv Snježnika te hidrogeomorfološki spomenik prirode – izvor rijeke Kupe zajedno s njenim gornjim tokom, čime je ostvarena želja prof. Dr. Ive Horvata za potrebom zaštite i valorizacije ovih prostora.
Stvoritelj je dio Zemlje naumio oblikovati prema slici Raja. Tako je nastala Istra, nalik vrtu obraslom predivnim drvećem i prostranim livadama, koji oplakuje plavo more i poziva ljude sretnom životu. No ljubomorni vrag uništio je njegovo djelo razrezavši vreću u kojoj je anđeo nosio ostatke neiskorištenog kamenja, te se tisuće kamenih stijena prosulo po istarskoj zemlji, zemlji kontrasta, u isto vrijeme pitomoj i surovoj, plodnoj i škrtoj, sunčanoj i oblačnoj. Rastuženi anđeli su prikupili djeliće Raja preostale među rasutim kamenjem i zaštitili ih morskim valovima. Tako su nastali Brijuni.
National park Brijuni, Wikipedija EN
Nacionalni park Paklenicaje zajednički naziv za dvije kanjonske doline (Velika i Mala Paklenica) s liticama visokim i 400m , koje se okomito na smjer pružanja planine, usjecaju od mora do pod najviše vrhove. Na dodiru mora i planine, u okomito urezanim i dubokim kanjonima podgorske doline koja prati glavni grebenVelebita , obilje je zanimljivih i nesvakidašnjih prirodnih pojava. Iskonska priroda pobuđuje znatiželju ljudi i nadahnjuje posjetitelje. NP Paklenica najpoznatiji je alpinistički centarpoznat i izvan granica Hrvatske.
3.Nacionalni park Sjeverni Velebit
Nacionalni park Sjeverni Velebit,proglašen je 09.06.1999. godine, a Javna je ustanova započela s radom na temelju ukaza Sabora RH od 16. rujna iste godine. Područje je proglašeno nacionalnim parkom zbog izrazite raznolikosti krških fenomena, bogatstva živog svijeta i iznimnih prirodnih ljepota na relativno malom prostoru.
Nacionalni park Kornati je jedna od najrazvedenijih otočnih skupina na Mediteranu, jedinstven splet od 150 otoka, otočića i hridi razasutih na središnjem djelu Jadrana to je najmodriji kutak Jadrana u kojem modra boja Kornatskog mora jos više dolazi do izražaja u kontrastu s bijelo sivim kamenjarom koji prevladava na otocima. Sa svojim neponovljivo bistrim morem, obiljem sunca, brojnim uvalama, zaljevima i lučicama Kornati su nezaobilazno odredište za nautičare na njihovim lutanjima po Jadranu i pravi izbor za moderne robinzone. NP Kornati od 1980. god. štiti i čuva, od čovijeka - za čovječanstvo, najljepši dio Hrvatskog dijela Jadranskog mora. Granicama parka
8.Nacionalni park Plitvička jezera
Nacionalni park Plitvička jezera nalaze se danas na jednoj od najvažnijih cestovnih prometnica Hrvatske. U tom Vražjem vrtu, priroda je čovjeku podarila jedan sasvim drugi vrt: vrt čudesnih fenomena krške hidrografije. Vrtlar - krš - stvorio je u Hrvatskoj mnogo toga lijepoga i zanimljivoga, ali - kažu - ovdje mu je to posebno dobro uspjelo. Tek 1949. god. Plitvička jezera dobila su trajan status nacionalnog parka. 1979. god. - UNESCO je Plitvička jezera uvrstio u Listu svjetske prirodne baštine.