Ris

 

 

Stanište:

 

 

Risa možemo sresti na području Primorsko-goranske, Ličko senjske, Zadarske, Zagrebačke i Karlovačke župani je,na tom području nalaze se četiri zaštićena dijela prirode u kategoriji nacionalnog parka, parkova priroda i strogih re zervata prirode na čijem je prostoru zabranjena gospodar ska uporaba prirodnih dobara, osim turistićko-rekreacijskih djelatnosti u smislu posjećivanja i razgledavanja, u hrvat skoj postoji negdije oko 100-120 jedinki risa te su zaštiće ni zakonom.

 

Prehrana:

 

Glavna hrana su: srne, divokoze, jeleni, a zna napasti i sasvim mladu telad. Osim toga to mogu biti: mali sisavci, kunići, lisice,i poljske koke. zadovoljavaju se ostacima hrane koje ostanu od većih životinja, uzima i biljnu hranu kao: grožđe, smokve i masline. Obićno lovi sam, a pri konzumaciji hrane prednost daje mišićju. Prvo će početi jesti but, a rjeđe plečke, ako nije ometen pri hranjenju pojest će cijelu žrtvu velićine srne tije kom tri do sedam noći, a od žrtve će ostati samo kosti, probavni organi, koža i dlaka.

 

Ugrizne rane:

 

Ris je lovac koji svoju žrtvu lovi iz zasjede na zemlji, a ne sa drveta. Žrtvu ubija nakon kratkog trka i skoka točno us mjerenim ugrizom za grkljan, a rijeđe za potiljak, na koži se vide četiri do osam dubokih rupa srednje velićine koje su vrlo čiste, odnosno nisu rastrgane, na ostalim djelovima tjela žrtve nema nikakvih ozljeda.

 

Tragovi:

 

Risovi pripadaju mačkama koje uvlače pandže kod hoda nja i trčanja pa se u otisku ni ne vide, Zbog dugačkih nogu i kratkog repa ris teško balansira pa je manje sposoban od drugih mačaka da se penje po drveću, risovi vrlo rado hoda ju po nižim i položenim granama, hridinama ili zidovima i ne predstavlja im teškoću da preskoće zapreke poput ogra da. Širina traga u risa je oko 7 cm, a dužina oko 9 cm, okruglog oblika, dužina koraka je od 80 – 120 cm i ima četiri prsta. Koji puta možemo trag divokoze, naprimjer u svježem snijegu-pršiću zamjeniti za trag risa.

 

Izmet:

 

Velićina izmeta u risa je do 2,5 cm, kobasičastog oblika sa šiljastim krajevima, na mekanom tlu ili snijegu ris svoj izmet zagrne, treba paziti na male hrpice: lišća, zemlje, trave ili snijega. Izmet smrdi karakteristićno za grabežlji vca, ali blaže nego kod : vuka, lisice ili psa. Sastoji se od više manjih komada i najčešće je taman, sadrži puno dlaka krzna i nema biljnih ostataka, često ga prati miris urina karakteristićan za mačke