Koliko puta smo otišli na izlet, bilo to pored neke rijeke, jezera, probijajući se kroz šikaru ili šumarke, ili odlazeći u brda i planinske masive gdije smo se susretali sa tragovima stanovnika prirode, no to nisu pretežno ljudi, oni su došli kasnije, prvobitni stanovnici prirode su životinje, a ljudi su dolazili po njihovim tragovima, loveči ih, što za prehranu, odnosno koristeći njihovo krzno za odječu, obuču, njihove kosti za alatke , nakit i.t.d. Ovdje ču vam pokušati prezentirati neke od životinja koje možemo susresti na našim planinarskim izletima, njihov način života, prehranu, kretanja, staništa, izmet, tragove koje susrećemo pored staza po kojima prolazimo. Pogledajte što nam kažu:

 

Tragovi: 

 

Prepoznavanje predatora moguće je samo ako postoji više pokazatelja i kao su svi nalazi uzeti u obzir. Različite životinje naravno ostavljaju i različite tragove, fizičke i kemijske, koji se razlikuju po obliku, širini, dužini, ostacima i raznim drugim oblicima. Možemo promjetiti razliku između risa i medvjeda, razlikujemo ih u dužini koraka tako je dužina traga i širina kod risa 7 - 8 cm, a dužina između koraka 80 - 120 cm, dok je kod medvjeda širina prednje šape 10 - 20 cm, a dužina između koraka može biti različita.

 

Način mjerenja otiska šape:

 

U vuka, psa, čaglja i lisice, mjeri se kao u risa, ako postoji više tragova, treba ih sve pregledati, odrediti smjer, te ih pratiti dio puta, kako bi smo barem približno prema tragovima mogli odrediti dob, težinu i vrstu životinje.

 

Pojedini oblici šapa:

 

U risa, lisice, vuka ili psa vrlo se teško razlikuju, većina tragova ovisi o podlozi na kojoj nalazimo tragove, veći broj otisaka i slijed tragova obično dobro upučuju na vrstu životinje, a i njezin naćin života, prehrane itd.

 

Izmet i dlaka:

 

Tamo gdije prolaze životinje, uz tragove možemo odrediti vrstu životinje po izmetu i dlakama, prema nađenim dlakama osim ako dobro ne poznajemo životinju istu možemo odrediti samo laboratorijskim pregledom, dok se izmet može odrediti na licu mjesta. Izmet životinje može biti vrlo različit, što ovisi o hrani koju je prije jela, polazna točka za prepoznavanje su mjesto pronalaska i sadržaj koji je životinja jela.

 

Značajke tragova:

 

U risa, vuka, lisice, psa, čaglja, medvijeda i jazavca, kroz usporedne velićine otisaka šapa i slijed tragova daju podatke o životnim navikama dotićne vrste.Kod snijega ( pršića), tragova ispranih od kiše ili loše raspoznatljivih tragova pojedinačnih otisaka šapa, zaključci se moraju stvarati na osnovi slijeda tragova.